Topli zimski dani na kraju 2017. godine u kojima temperature dosežu i do 10 °C neuobičajene su, ali već se navikavamo na sve toplije zime. Zato nam nestvarno izgledaju neke zime koje će ostati zapisane u povijesti po svojoj oštrini. Jedna od takvih je ona s početka 1929. godine. Zanimljivo je da ni tada, krajem 1928. godine, nije osvanuo Božić bijeli kao ni sada, ali je zato studen okovala Europu prvih dana 1929. Jake zime dogodile su se još nekoliko puta u 20. stoljeću, npr. 1942., 1956. i 1963., no nikad ništa slično 1929. godini.
Ta surova zima je dobila naziv ‘zima stoljeća’ i u nas se pamti kao najjača i najduža zima novijeg vremena. Bila je to zima s nezapamćenim obiljem snijega koji je uz ekstremnu hladnoću gotovo dva i pol mjeseca harao i paralizirao život.
U Zagrebu snijeg je na mahove padao danima, a Sava je bila zaleđena cijelom širinom. Prvi put zabilježena je temperatura -34°C, i to od 1880. Tijekom samo jedne noći snijeg je u Zagrebu napadao u visini od jednog metra. Te zimske dane grad je bio snježna pustinja, ulice su se svele na prolaze od metar, dva, tramvajski promet je prekinut.
Zbog velikih snježnih nanosa prekinut je promet, pa je Dalmacija gotovo dva mjeseca bila odsječena od unutrašnjosti. Temperature su bile polarne osobito u gorskim krajevima. U Gospiću je zabilježena najniža temperatura do sada zabilježena u Hrvatskoj od –36 °C, dok je u Čakovcu iznosila -35 °C.
Kada je tako bilo hladno na kopnu, ni obalni pojas nije ostao pošteđen. Snijeg je padao u Splitu, Dubrovniku, i na otoku Krku, a zaledilo se i more u Kvarnerskom zaljevu. Ta najhladnija ‘zima stoljeća’ ohladila je cijelo Sredozemlje, u Solunu zabilježeno čak -33 °C, a na Siciliji -26 °C. Velike snježne mećave harale su u Austriji, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj i ostalom dijelu kontinenta. Pod snijegom su bili Marseilles i Firenza, mećava je bjesnjela nad Istanbulom, a u prolazu La Manche je žestoka oluja potopila nekoliko brodova. Diljem Europe je zavladala hladnoća i glad toliko da su se divlje životinje danju spuštale u sela i napadali stoku i ljude.
Nad Crnim i Egejskim morem bjesnila je jaka oluja, u Bukureštu i Pragu živa se spustila na -20°C, u Bratislavi na -28°C. U velikoj snježnoj mećavi nestao je putnički vlak u Rumunjskoj. Od nanosa snijega nije se moglo ni tragati za njim, a kada je četvrti dan pronađen bilo je prekasno za željezničare i putnike.
Zanimljivo je spomenuti klimatski fenomen jer je Island većeg dijela te polarne zime imao natprosječno toplo vrijeme, a proljetni radovi su počeli već u veljači, kao i u dijelu Skandinavije, ali se zato sjeverni pol ‘spustio’ na Sredozemlje.
Iako znatno manjeg intenziteta još pamtimo ekstremno hladnu 2012. godinu kada je polarni val opustošio Europu, uzrokujući više od 800 smrtnih slučajeva. Temperature su dosegle razinu od minus –39 °C, kao u Njemačkoj. ‘Ruska’ zima spustila se na Europu, zaledio se Dunav, zamrznuli se kanali Venecije. Sjeverna Afrika također je osjetila dah oluje, sa dijelovima Sahare prekrivenim snijegom. Kod nas se zima 2012. smatra najhladnijom u zadnjih 50 godina. Obilni snijeg i minusi spuštali su se preko –10 °C, a u višim područjima i do –20 °C.
Zimski kaos zahvatio je čitavu zemlju, pa su snijeg i led dočekali i jadranski gradovi poput Splita i Dubrovnika. Statistički gledajući najljuće zime su obično bile u veljači, pa smo još daleko od toga da ovu proglasimo izrazito toplom zimom. Zima će sigurno pokazati svoje lice makar na izdisaju prema proljeću, ali nitko još ne najavljuje veće hladne vremenske ekstreme u 2018.