Zadnje tri godine najtoplije u modernoj povijesti

23.01.2018. 22:04

S obzirom na vrućine koje smo preživjeli u prošloj godini, malo koga je začudio podatak da je 2017. godina ušla u niz od tri najtoplije godine od kada se mjeri temperatura kopna i mora. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) prije nekoliko dana objavila je izvješće po kojem su 2015., 2016. i 2017., najtoplije godine u zadnjih 137 godina od kada se mjere temperature, analiziraju i uspoređuju podaci. UN pod čijim okriljem djeluje WMO upozorio je da je ritam zagrijavanja planete u tom razdoblju iznimno snažan. Znanstvenike i klimatologe ne brine previše koliko je topla pojedina godina u usporedbi s drugima, a pogotovo u duljem vremenskom razdoblju, ali ovoga puta radi se o nizu tri godine, jedne za drugom, pa je bojazan od ubrzanog zagrijavanja planete i te kako prisutna. Osim toga potvrđeno je da su 2015., 2016. i 2017. godine koje se jasno uklapaju u tendenciju dugoročnog zagrijavanja zbog porasta koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. A to znači i veliki utjecaj čovjeka na klimatske promjene.

Početak 21. stoljeća inače je pun klimatskih rekorda. Od 18 najtoplijih godina čak 17 ih je 21. stoljeću. Razdoblje 2013. – 2017. je najtoplije petogodišnje razdoblje u povijesti mjerenja. 2016. godina drži rekord najtoplije godine u modernoj povijesti svijeta s 1,2 °C višom temperaturom nego u predindustrijskom razdoblju (1880. do 1900.), a mjesec svibanj iste godine najtopliji ikada. Prošloj godini primat najtoplije izbjegao je za ‘dlaku’ jer je vrućine u 2016. godini pojačavao El Nino, klimatski fenomen pri kojem struje na Pacifiku podižu toplu vodu na površinu, što onda utječe na globalnu klimu.

Porast temperature je tek dio klimatskih promjena, jer su vrućine u 2017. godini pratili i ekstremni vremenski uvjeti, gotovo posvuda u svijetu. Sezona požara na Sredozemlju bila je vrlo aktivna, a zahvatila je i naš jadranski dio priobalja.
Arktik je prošao najgore, s temperaturom čak 16° C višom od prosjeka. Pokrivenost Arktičkog mora ledom i dalje je ispodprosječna, a dosad stabilna površina antarktičkog leda dosegnula je rekordno niske razine ili im se približila. Globalno zatopljenje koje otapa taj golemi i ‘hladnjak’ planete danas je veliki prirodni problem i značajna ekološka tema.

Klimatske promjene praćene prirodnim katastrofama već uzimaju danak u zdravlju ljudi, nestanku pojedinih vrsta i velikim gubicima u ekonomiji. Zbog topljenja leda danas se polarni medvjedi utapaju u moru jer gube arktički led pod nogama, diljem svijeta propadaju i koraljni grebeni. Iz istih razloga procjenjuje se izumiranje čak četvrtine vrsta već do 2050. godine. Oceanske otočke nacije u strahu su od nestanka. Prije dvije godine OECD je objavio studiju po kojoj svijetu samo uslijed klimatskih promjena do 2060. prijeti gubitak globalnog BDP-a do čak 4,8 posto, što otvara prostor za eksploziju gladi i ratova. Zadnje tri godine bile su najskuplje u povijesti zbog šteta od požara, tropskih ciklona, poplava i suša.

Kakva će biti 2018. godina? Hoće li ona donijeti nove toplotne rekorde? Za sada meteorolozi prognoziraju iznadprosječno toplu zimu što smo do sada i iskusili, ako veljača ne pokaže svoju ćud. Kako bilo, svijet je pred velikom prilagodbom na promjenu klime o kojoj se kaže hrvatski meteorolog Ivan Čačić više ni ne raspravlja na stručnim skupovima. Ona se već događa, samo je pitanje kako smanjiti štete i prilagoditi život novim uvjetima. Pogotovo, ako se obistine prognoze vodećeg njemačkog klimatologa Vladimira Petoukhova koji Europi predviđa još samo pet do sedam zima sa snijegom.