Platana iz Trstenog u konkurenciji za ‘Europsko stablo 2018.’

19.02.2018. 21:58

Svake godine, počevši od 2011. godine, konzorcij europskih eko zaklada poznat kao „Udruga za zaštitu okoliša“ održava zanimljivo natjecanje pod nazivom- Europsko stablo godine. Ove godine u konkurenciji je trinaest veličanstvenih, starih stabala koji su ušli u finale izbora za 2018. godinu. Iako je svako stablo pobjednik već svojim dugim postojanjem koje nadmašuje živote nekoliko generacija , najbolje stablo mora imati svoju posebnu priču koja je 2018.godine i moto pod kojim se održava natjecanje.
Ove godine i naša zemlja se uključila u ovu ekološku, povijesnu i turističku akciju s kandidaturom Velike platane, orijaškog stabla iz Trstenog kraj Dubrovnika. U Trstenom su stoljeća zapravo uspjele preživjeti dvije platane, a veću i raskošniju nazvanu Velika platana, Dubrovačko-neretvanska županija kandidirala je za tron europske ljepotice. I prije nego što doživi europsku slavu, platana, masivno, ravno drvo, simbol je mjesta i zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, a njegova ljepota, veličina i starost čine ga popularnom turističkom atrakcijom.
Stabla potječu iz 15. stoljeća iz vremena podizanja parka oko starog ljetnikovca jedne dubrovačke vlastelinske obitelji. Starost ovih jedinstvenih primjeraka procjenjuje se na više od 400 godina. Osim njihove starosti platane krase impozantne dimenzije, oko 50 metara visine i 12 metara širine debla. Ova dva monumentalna stabla predstavljaju znanstvenu i kulturnu poveznicu između prošlosti i sadašnjosti te čine prepoznatljiv simbol Trstenoga, ali i nacionalnog, prirodnog nasljeđa. Prekrasan su ukras krajolika i cijene se kao velika, povijesna, značajna stabla osobite vrijednosti. Poznata su kao najstarija i najljepša stabla naše zemlje te spadaju među najstarije i najveće primjerke platana u Europi. Platane su jedini živući svjedoci iz daleke prošlosti Trstenog, starog mjesta oko 18 km udaljenog od povijesne jezgre Dubrovnika.
Velika platana odlazi u Europu sa svojom fascinantnom pričom o tome kako je dospjela u Trsteno, kako je uspjela preživjeti stoljeća , o brizi ljudi i cijele zajednice da jedno i drugo stablo nastave i dalje živjeti.
U dalekoj prošlosti uz seljake koji su radili na vlastelinskim posjedima i pučane, većinu stanovništva u dubrovačkom kraju činili su bogati trgovci, brodovlasnici i moreplovci. Jedan od njih, kapetan Florio Jakob Antunov, ploveći oko obala Male Azije bio je zadivljen ljepotom velikih i starih platana na Bosporu. U Trsteno je donio pet mladih biljaka i zasadio ih uz izvor vode. Dva su stabla preživjela do današnjih dana, ne samo zahvaljujući klimi i izvoru žive vode, nego i kulturnom ozračju tadašnjeg povijesnog razdoblja, te skrbi stanovništva kroz stoljeća, koje je i oporučno ostavljalo osim materijalnih dobara i skrb za platane.
Stabla su preživjela sve vječne osvajače i ratove zahvaljujući blagoj klimi, otpornosti vrste i skrbi mještana kojima je povjerena. Još 1962. godine konzervatorski zavod pod zaštitu je stavio platane, i od tada su one pod stalnom pažnjom i nadležnih institucija i građana.
potreba revitalizacije stabala. One su ne samo stabla, nego kulturna i prirodna baština, te identitet mjesta koji sada jednu od svojih ljepotica očekuje na pijedestalu najboljeg stabla Europe. Nagrada će se dodijeliti 21. ožujka u Bruxellesu, kada se obilježava Svjetski dan šuma.