Ekološki međunarodni datumi uglavnom su afirmativni i mobilizacijski dani ‘za’ očuvanje prirode, planina, rijeka, zraka, voda… Rjeđi su dani ‘protiv’, a jedan od takvih obilježava se 19. prosinca kao međunarodni Dan borbe protiv plastičnih vrećica. Datum pada baš u vrijeme kada se u predblagadanske dane pustoše trgovački centri, a kupcima su prepune ruke vrećica. Vjerojatno će većina njih brinuti druge brige ovih dana, ali možda negdje u podsvijesti ostane zabilježeno da su plastične vrećice prava pošast za prirodu i ekosustave. Njihova masovna upotreba i lagano odbacivanje u svijetu i kod nas noćna je mora svih ekoloških udruga, ljubitelja prirode i svih ekološki osviještenih građana. Ekološke udruge i udruge prijatelja životinja svakodnevno apeliraju na trgovačke lance da ukinu besplatne plastične vrećice, te mole građane da pridonesu očuvanju okoliša i zaštiti životinja korištenjem platnenih torbi, platnenih i mrežastih vrećica, košara i ostalih višekratnih uporabljivih predmeta.
Zašto su plastične vrećice toliko štetne za okoliš? Prvi je problem u teškoj razgradivosti koja traje desecima godina, u morima i oceanima postaju hrana ribama od kojih se guše, izgladnjuju i ugibaju. Drugi je masovna upotreba, pa jedno s drugim je pogubna ekološka kombinacija. Plastične vrećice su dakle teško razgradive i gotovo je nemoguće osloniti se na njihov ‘prirodan’ nestanak. A samo jedan posto se reciklira zbog skupog postupka. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje baci oko milijardu plastičnih vrećica koje završe u prirodi, vodi, Jadranskom moru. Kolika je količina svjetskog otpada tih naoko banalnih vrećica, nemoguće je i procjenjivati.
Sve zemlje pokušavaju minimalizirati proizvodnju i upotrebu plastičnih vrećica, destimulirajući potrošače da ih upotrebljavaju. Irska je prva zemlja EU koja je 2002. godine uvela porez na na plastične vrećice, te je na taj način smanjila potrošnju za oko 90 posto . Italija, kao najveći potrošač plastičnih vrećica u Europi, zabranila je njihovu uporabu od ove godine, pa kupci u trgovinama mogu dobiti samo biorazgradive vrećice, papirnate ili one napravljene od tkanine. Osim Italije, još su i Kina, Izrael, Kanada, Južnoafrička Republika, Australija te gradovi San Francisco, Los Angeles, Mumbai i drugi zabranili uporabu plastičnih vrećica ili će to uskoro učiniti. A u nekim zemljama uvedene su novčane kazne za one koji rabe neekološke vrećice.
Sudeći po upotrebi plastičnih vrećica kod nas, još nisu uvedene radikalnije mjere koje bi destimulirale potrošače da ih masovno koriste. Od 2004. godine postoji porez ili naknada za plastične vrećice , no toliko mala da nije obeshrabrila ni trgovce ni kupce. Nedavno je izmijenjen pravilnik koji regulira uporabu ambalaže. Po njemu trgovac mora sve lagane plastične vrećice za nošenje naplatiti potrošaču na prodajnom mjestu. Ali može ih i besplatno dijeliti uz vidljivu obavijest potrošačima o štedljivom i racionalnom korištenju ovih vrećica oznakom sadržaja ‘Vrećice koristite štedljivo’. Fond za zaštitu okoliša u slijedećoj godini u sklopu promjena pravilnika dužan je provesti kampanju za informiranje javnosti i podizanje svijesti o negativnom utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica za nošenje na okoliš.
I dok država lagano kreće u bitku s plastičnim vrećicama, eko udruge i škole nižu razne aktivnosti, upozoravaju, mijenjaju plastične vrećice za platnene..
Povodom međunarodnog Dana borbe protiv plastičnih vrećica 19. prosinca simpatična je akcija učenika Nadbiskupske klasične gimnazije koji su pokrenuli projekt pod nazivom ‘Od malih stvari se kreće, a male stvari kreću od tebe’.
Cilj je projekta podići svijest o štetnosti uporabe plastičnih vrećica za okoliš te pozvati sugrađane da počnu rabiti trajne platnene vrećice čime bi se smanjila proizvodnja plastičnih vrećica i zaustavilo onečišćenje prirode.