Pametni gradovi nova su industrija modernog doba. Gradovi i njihova infrastruktura svakodnevno moraju ići u korak s vremenom i jednakom brzinom napredovati i rasti kako bi zadovoljili potrebe prosječnog svjetskog građanina. Činjenica je kako će do 2050. godine čak 70 posto populacije živjeti u gradovima, a to upućuje na zaključak da gradovi moraju postati što održiviji i samodostatni kako bi pružili kvalitetan život svojim građanima. Potrošnja električne energije, prijevoz, vodovod, odvoz smeća, kao i zbrinjavanje otpadnih voda infrastrukturni su problemi koji će dodatno rasti u godinama pred nama, dok se građani sve više osjećaju otuđeni jedni od drugih.
Rješenje su takozvani pametni gradovi - Smart Cities - koji koriste postojeće i napredne tehnologije kako bi pokušali promijeniti načine na koje živimo, putujemo, radimo i trošimo svoje slobodno vrijeme u gradovima.
Sve što se nalazi u pametnim gradovima mora biti u službi građana i okoliša. Radi se o inovacijama koje se često doimaju jednostavnima, a građani ih usvajaju vrlo brzo, toliko da zaboravljaju kako je život tekao prije njih. Osim primjera kao što je uvođenje plaćanja parkinga SMS-om, u razvoju su i pametne klupe te pametno drveće, koji pune mobitele uz pomoć solarnih kolektora. No, u pametnim gradovima najčešće se ne radi o samo jednom rješenju, već o spletu povezanih tehnologija čiji je konačni cilj učiniti grad ugodnijim mjestom za život svojih građana.
Unazad nekoliko godina i hrvatski gradovi pokušavaju razvijati koncept pametnih gradova. Od njih 128, više od 40 razvija rješenja koja omogućuju kvalitetniji život u gradu. Čakovec je tako, primjerice, prvi grad u Hrvatskoj koji će se moći pohvaliti pametnom rasvjetom, a Pula je još 2008. godine uvela elektronsko poslovanje uprave, dok je Grad Zagreb proveo energetsku obnovu društvenih objekata te nekoliko projekata koji se tiču održivog prijevoza. Zagreb je nedavno započeo s izradom sveobuhvatne strategije razvoja pametnog grada. Dubrovnik je uspio riješiti upravljanje otpadom, važnim posebno u vrijeme turističke sezone. Putem sustava pametnih spremnika zahvaljujući GPS odašiljaču i softveru šalje se u obliku e-maila ili SMS poruka signal o svojoj popunjenosti na pametne telefone djelatnika Čistoće te se na taj način u udarnom ljetnu periodu smeće odvozi i do devet puta na dan. Makarska, Split i drugi gradovi uspijevaju također lakše upravljati odvozom smeća i regulacijom parkinga.
Metropole poput Londona, Pariza, Berlina i New Yorka već su godinama na vrhu liste najpametnijih gradova zbog svojih rješenja koja integriraju svakodnevni život građana s novim tehnologijama - od parkova koji koriste prirodna rješenja za zaštitu od poplava, do ulica koje obavještavaju građane o dostupnosti parkirnih mjesta. Amsterdam je možda jedini grad u svijetu koji ima više problema sa zakrčenošću pješacima i biciklima nego vozilima. Čak 67 posto kupnog kretanja gradom se obavlja pješice ili bicikliranjem. Stockholm i Kopenhagen su također gradovi koji spominju kao uzorni primjeri pametnih gradova. Pri samom vrhu je Kopenhagen koji je uz to i 2014. godine bio Europska zelena prijestolnica. Kopenhagen ima jednu od najnižih ugljičnih stopa u svijetu, a isto tako ima jedan od najambicioznijih akcijskih planova redukcije ugljika.