Velike europske metropole sve su aktivnije u pronalaženju rješenja kako bi sačuvale svoj okoliš i stanovnicima omogućile kvalitetan i zdrav život. London je tako došao na ideju da izgradnjom mreže fontana za pitku vodu i vodenih punktova za punjenje boca smanji količinu otpada stvorenog od plastike koja se koristi za jednokratnu upotrebu. Cilj je da žedni građani i turisti, osobito ljeti kada je potražnja za vodom velika, smanje upotrebu plastičnih bočica. Neki će piti besplatnu vodu iz fontana, a drugi neće kupovati flaširanu vodu nekoliko puta u danu, nego će jednu moći napuniti pitkom vodom. Ako je uz to besplatna, očekuje se da pojedinac ipak sačuva tu jednu bocu i puni je kad mu zatreba, a ne svaki put baca i kupuje drugu.
Ne treba koristiti jednokratne plastične predmete, jer je utjecaj na okoliš ogroman, stav je londonskih gradskih otaca. Očito je to politika koju počinju provoditi i u praksi.
Dvadeset novih fontana za piće bit će instalirane diljem Londona kao pilot projekt već ovoga ljeta, kada je grad pun turista koji razgledavaju znamenitosti s plastičnom bočicom u ruci. Možda sami Londončani neće imati potrebe odmah prigrliti besplatnu vodu, ali turisti će sigurno biti oduševljeni. London je ljeti prepun turista koji će gasiti žeđ na fontanama koje će im biti dostupne na svim frekventnim lokacijama. Već taj efekt mogao bi biti značajan, jer će se znatno manje plastike bacati po kontejnerima i svuda okolo.
Kako bi dali primjer polazeći od sebe, uprava Londona ukida i plastične čaše, boce i pribor za jelo u gradskoj vijećnici. Borba s plastičnim otpadom stajat će gradsku blagajnu oko milijun funti u slijedeće tri godine. Ambicioznom planu Londona cilj je 2026. godine imati samo biorazgradivi ili otpad koji se može reciklirati.
Plastični otpad koji se teško razgrađuje i skupo reciklira velika je ekološka pošast modernog doba. I ostali veliki gradovi na tragu su rješenja poput Londona, jer nema više puno prostora za gomilanje plastičnog otpada koji na kraju završava u svjetskim oceanima i morima. Neke države poput Italije zabranile su upotrebu plastičnih vrećica od početka 2018.godine, a upravo Italija je bila najveći konzument tih vrećica u Europi. Bitka s plastičnim otpadom tako se pokušava dobiti zabranama ili novim rješenjima, a najčešće kombinacijom jednog i drugoga.
Početkom 2018. godine Europska komisija je objavila strategiju za upravljanje plastičnim otpadom, sa ciljem da se do 2030. sva plastična ambalaža reciklira i ograniči jednokratna upotreba plastike. Ako ne promijenimo način na koji proizvodimo i upotrebljavamo plastiku, do 2050. u oceanima će biti više plastike nego ribe. Moramo se pobrinuti da plastike ne bude u našoj vodi, hrani, pa čak i u našim tijelima , upozorio je prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timermans.
Strategija ima tri cilja. Prvi je da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na ekonomičan način, drugi cilj je smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu. Treći je zabrana upotrebe mikroplastike, uglavnom u raznim kozmetičkim proizvodima, a to su plastični dijelovi manji od pet milimetara.
Industrija plastike snažan je gospodarski sektor u EU, zapošljava oko 1,5 milijuna ljudi, a godišnji promet se vrti na 350 milijardi eura. I potrošače i industriju čeka prilagodba u drugačijem korištenju i proizvodnji plastike.