Klimatske promjene- zašto nam treba vječni led

21.06.2018. 21:50

Dva pola, Sjeverni i Južni, najhladniji su dijelovi Zemlje na koja ljudska noga rijetko kroči.

Uglavnom su to dobro opremljene ekspedicije istraživača ili rijetkih avanturista koji iskušavaju granice ekstremnih životnih uvjeta. Čini se da nikome nisu bitni, osim polarnim životinjama i biljkama posebno otpornim na hladnoću.

Ovih dana, međutim, znanstvenici su malo uzdrmali svjetsku javnost objavom o zbivanjima na Južnom polu – Antartici. U časopisu Nature objavili su da se led topi tri puta brže nego prije deset godina. Taj podatak sam po sebi ne govori nam puno, ali kad se dodaju drugi, razmjeri promjena na ledenoj zemlji postaju zabrinjavajući. Taj krajnji dio Zemlje ima toliko pohranjene smrznute vode i kada bi se led otopio, podigao bi globalnu razinu mora čak za 58 metara. Posljedice takvog scenarija teško je i zamisliti, no i puno manje podizanje mora od desetak metara stvorilo bi nesagledive posljedice za obalne gradove i život ljudi.

Znanstvenici veliki problem vide u tome što se čak 40% toga leda otopilo isključivo uslijed zagrijavanja mora u zadnjih pet godina. Kolaps Antartike dovode u vezu s klimatskim promjenama i globalnim zatopljivanjem. Antartika se do sada smatrala uglavnom stabilnom akumulacijom leda bez obzira na klimatske promjene. Međutim, led se otapa velikom brzinom i to na dva ključna ledenjaka koja predstavljaju polovicu cjelokupnog antarktičkog leda. Otapanje se posebno brzo odvija uslijed sve toplijih morskih struja koje potkopavaju ledenjake. Antartika sadrži najveće količine leda na jednom mjestu i uz Grenland predstavlja ključnu točku života naše planete. Zemljini “hladnjaci” tako reguliraju razinu svjetskih oceana i mora kakve danas znamo.

Nepristupačna Antartika po svemu je posebna. Ona je zapravo ledena pustinja s vrlo malom količinom kiše, većina oborina je u obliku snijega i ledenih kristala. Prosječna temperatura iznosi -55 C, a najniža ikada zabilježena iznosila je -89 C. Taj dio svijeta ne pripada ni jednoj državi, zabranjeno je uspostavljanje vojnih uporišta i eksperimenata bilo kakvim oružjem.

Ubrzano gubljenje leda na Južnom polu, zapravo je novi dokaz kako je klima izbačena iz svoje ravnoteže koju je imala do predindustrijskog razdoblja zbog razvoja industrije i čovjekove aktivnosti. Povišenje temperature do 1,5 Celzijevih stupnjeva koje su klimatolozi i ostali znanstvenici procijenili podnošljivim za život na Zemlji  teško će biti održati, a najnovija otkrića na Antartici pokazuju da je globalno zatopljenje zahvatilo i najhladnije dijelove planete.