Danci za dvije godine prelaze na potpunu eko poljoprivredu

24.02.2018. 21:57

Ubrzan razvoj organske poljoprivrede događa se svugdje u svijetu. U Europi primjerice od 2008. godišnji promet ekoloških proizvoda porastao je na 23 milijarde eura, što predstavlja 40 posto svjetskog tržišta. Ni naša zemlja nije iznimka u tome, unatoč činjenici da svega 4,03 posto od ukupnih poljoprivrednih površina otpada na one s predznakom eko. No, hvata se korak za Europom, pogotovo od 2003 godine. Tada je tek 130 proizvođača bilo uključeno u eko proizvodnju uz udio eko površina od 1,80 posto u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. Sada je taj udio znatno veći i iznosi 4,03 posto, a broj eko proizvođača popeo se na oko 3.000. U usporedbi s ostalim zemljama malo, ali porast je velik.

Malo koja zemlja pak može se približiti Danskoj koja je postavila cilj da za dvije godine, do 2020. cijelu poljoprivrednu proizvodnju pretvori u 100 posto organsku i biodinamičku. Taj rok je pred vratima, a Danci su uglavnom odradili sve što je trebalo da bez ostatka proizvode organsku hranu. Takav uspjeh nije moguće postići a da u proces nisu uključeni svi, od državnih institucija, obrazovnog sustava, potrošača.. Ključna je državna politika koja daje izdašne poticaje za pretvaranje zemljišta u organsko. S druge strane stimulira se i povećanje potražnje za organskim proizvodima. Država podržava i financira sve one koji rade i ulažu u ovaj sektor, stimulira se povećanje potražnje za organskim proizvodima, ulaže u razvoj novih ideja i tehnologija koje će pomoći promovirati rast organske proizvodnje.

Više od 53 milijuna eura uložila je Danska samo u prošloj godini kako bi svoju poljoprivredu preusmjerila s konvencionalnih na organske metode i tako postala prva država u svijetu koja proizvodi 100 posto organsku hranu. Tamošnja vlada donijela je akcijski organski plan u kojem ima 67 točaka i propisala što je kome raditi za ostvarenje cilja do 2020. godine, a to je proizvodnja isključivo organske hrane i to u cijeloj zemlji. Ministarstvo zaštite okoliša se zalaže za preusmjeravanje zemljišta u područja organskog uzgoja i traži organske proizvođače kojima će iznajmiti državnu zemlju, dok ministarstvo obrazovanja sprema reformu u okviru koje će se u školama učiti o važnosti ekološke poljoprivrede i nutricionizmu, a bit će i praktičnog dijela bavljenja organskim uzgojem.

Uz ministarstva poljoprivrede i okoliša u tranziciji na organsku poljoprivredu sudjeluju i regije i gradovi i sve državne i javne institucije. Jedan od prvih ciljeva je da hrana u javnim ustanovama poput škola i bolnica bude organska, a na organsku prehranu prelazi čak i danska vojska. Dakle, osmišljen je i zatvoren cijeli lanac. Proizvođači su obilato subvencionirani, a država svojim propisima i stimulacijama otvara im masovno tržite. Rizik je sasvim zanemariv i svatko tko se upušta u eko poljoprivredu zna otprilike što ga čeka.
Kada sve snage u jednoj zemlji nisu usmjerene zajedničkom cilju, proizvodnja hrane u kojoj se ne koriste umjetna gnojiva, kemikalije, pesticidi niti hormoni težak je i rizičan put. Potrebno je dugo vremena da se dočekaju prinosi i više rada nego u tradicionalnoj proizvodnji. Ali organska poljoprivreda postaje budućnost i u Hrvatskoj, ne samo u kontekstu održivog razvoja, vraćanja prirodne ravnoteže, zdrave hrane, nego i financijske isplativosti. Činjenica je da je potražnja potrošača za ekoproizvodima sve veća, pa tako i proizvodnja ima budućnost i mogućnost uspješnog izvoza na tržište drugih članica EU. Dosadašnja iskustva naših ekopoljoprivrednika govore da su zadovoljni plasmanom i cijenom, a otkupljivači su zadovoljni kvalitetom. Idealno bi, naravno, bilo da se više proizvedenog uspije prodati na našem tržištu, no za to još uvijek treba čekati neka bolja vremena. Za sada još uvijek, primjerice, gotovo svu organski uzgojenu pšenicu – izvozimo, a čak 80 posto organskih proizvođača svoje proizvode prodaje u zemljama EU.