Povijest JANAF-a

Naftovodni sustav JANAF-a projektiran je i građen u razdoblju od 1974. do 1979. godine kao moderan, pouzdan, siguran i učinkovit sustav transporta nafte za potrebe rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj Republici.

Od 1979. do 2018. godine naftovodom je ukupno transportirano oko 230 milijuna tona nafte. Najveći prosječni godišnji transport nafte od 7,9 milijuna tona ostvaren je u razdoblju od 1986. do 1991. godine, a najveći transport od 9,7 milijuna tona 1990. godine. Za domaće rafinerije (INA) transportirano je 40%, a za potrebe inozemnih korisnika 60% nafte, što je pokazatelj međunarodnog karaktera naftovoda. U posljednjih nekoliko godina snažno se razvila i djelatnost skladištenja nafte i naftnih derivata.



Najznačajniji događaji u povijesti JANAF-a:

  • 29. kolovoza 1974. - osnovano poduzeće za transport nafte, današnji JANAF
  • 23. prosinca 1975. - počela izgradnja naftovodno-skladišnog sustava radovima na Terminalu Omišalj
  • 25. listopada 1979. - na Terminalu Omišalj prihvaćen i iskrcan prvi tanker sa sirovom naftom
  • 22. prosinca 1979. - naftovod pušten u rad
  • 19. srpnja 1980. - službeno otvoren most kopno - otok Krk, kroz koji prolazi cijev naftovoda
  • 30. siječnja 1986. - na Terminalu Omišalj iskrcan prvi tanker s naftnim derivatima
  • kolovoz 1989. - na dionici Sisak – Gola omogućen transport nafte i reverzibilnim pravcem, iz smjera Republike Mađarske
  • 14. rujna 1991.- 11. kolovoza 1995. – česti prekidi transporta nafte tijekom Domovinskog rata na dijelovima trase na okupiranim područjima
  • 23. listopada 1995. – započeo transport nafte za INA Rafineriju nafte Rijeka novoizgrađenim podmorskim naftovodom Omišalj - Urinj
  • 25. svibnja 1999. – izgrađena naftovodna obilaznica Slobodnica - Donja Vrba, nakon čega trasa naftovoda u cijelosti prolazi teritorijem Republike Hrvatske
  • veljača 2006. - JANAF-u su uručeni ISO certifikati, čime je potvrđeno da svoje poslovanje organizira i vodi u skladu sa zahtjevima ISO normi
  • 3. lipnja 2009. – Terminal naftnih derivata Žitnjak u Zagrebu postaje dio JANAF naftovodno-skladišnog sustava
  • 10. listopada 2009.– pušten u rad Sustav nadzora i upravljanja (SCADA sustav), s glavnim kontrolnim centrima na terminalima Omišalj i Sisak
  • 2014.-2017. - značajnom dogradnjom spremničkih kapaciteta za sirovu naftu na terminalima Omišalj i Sisak ukupni kapaciteti spremnika JANAF-a povećani su za 90%
  • 7. srpnja 2014. - završena rekonstrukcija i dogradnja Terminala Žitnjak, čime su kapaciteti JANAF-a za skladištenje naftnih derivata povećani za 100%
  • kolovoz 2017. - početak transporta nafte podmorskim naftovodom otok Krk - kopno, čime prestaje transport nafte kroz Krčki most

Najznačajnije dogradnje naftovodnog sustava u posljednjih dvadesetak godina uključuju:

  • rekonstrukciju dionice Sisak – Virje - Gola (1989.) s ciljem omogućavanja reverzibilnog transporta i otvaranja novog dobavnog pravca uvoza nafte za sve rafinerije na kopnenoj trasi naftovoda;
  • izgradnju podmorskog naftovoda Omišalj-Urinj (1995.), čime je INA Rafinerija nafte Rijeka dobila veću sigurnost opskrbe i zaštite okoliša, posebice mora;
  • izgradnju zaobilaznog naftovoda Slobodnica - Donja Vrba (1999.), koji je omogućio potpuno preuzimanje kontrole i brige o sigurnosti transporta teritorijem Republike Hrvatske;
  • modernizaciju naftovodno-skladišnog sustava (SCADA, Elektroenergetski sustav GIS; Komunikacijsko - informacijski sustav) u razdoblju od 2007. do 2009., uz kontinuirane dogradnje i daljnje modernizacije;
  • dogradnju terminala Sisak i Omišalj (2014. i 2017.) spremnicima za skladištenje nafte ukupnog kapaciteta 800 000 m3, čime su ukupni spremnički kapaciteti JANAF-a povećani za 90%, tj. na 1,7 milijuna m3;
  • kupnju, dogradnju i rekonstrukciju Terminala Žitnjak u Zagrebu (2009. - 2014.), čime su kapaciteti za skladištenje naftnih derivata na terminalu povećani s 42 000 m3 na 142 000 m3 i dogradnju Terminala Omišalj kojom je kapacitet spremnika za naftne derivate povećan sa 60 000 m3 na 80 000 m3, čime su ukupni spremnički kapaciteti JANAF-a za naftne derivate povećani na 222 000 m3;
  • izgradnju reverzibilnog podmorskog naftovoda otok Krk - kopno (2017.), koji je zamijenio naftovod unutar Krčkog mosta kojim se nafta transportirala od 1979. godine, a čime je postignuta veća sigurnost transporta i opskrbe naftom;
  • dogradnju i rekonstrukciju postrojenja i infrastrukture na Terminalu Omišalj radi povećanja učinkovitosti i fleksibilnosti operacija i djelatnosti.

Intenzivan investicijski ciklus u zadnjih nekoliko godina i veliki razvojni projekti u funkciji su povećanja sigurnosti opskrbe naftom i naftnim derivatima, diverzifikacije i razvoja poslovanja te povećanja iskoristivosti transportnih i skladišnih kapaciteta. U proteklih pet godina investirali smo više od 1,5 milijardi kuna, uz kontinuirano ostvarivanje rekordnih poslovnih rezultata.

Uspješnom poslovnom politikom te pravovremenim prepoznavanjem tržišnih prilika sklopili smo dugoročne ugovore s vodećim svjetskim trgovcima naftom i naftnim derivatima, angažirajući tako značajne spremničke kapacitete čija je izgradnja rezultat proaktivne investicijske politike.