Ministar Vrdoljak pustio u rad tri nova spremnika na JANAF-ovom Terminalu Omišalj

11.03.2014. 15:58

Omišalj – Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak pustio je danas, 11. ožujka 2014. godine u rad tri novoizgrađena spremnika za skladištenje sirove nafte na JANAF-ovom Terminalu Omišalj.

JANAF d.d. je u spremnike sa infrastrukturom uložio oko 274 mil. kuna. Ukupni kapaciteti novoizgrađenih spremnika su 240.000 m3 te je njihovom izgradnjom ukupni kapacitet spremnika za naftu na Terminalu Omišalj povećan na 1.000.000 m3 (dosad je kapacitete za sirovu naftu bio 760.000 m3).

Tri izgrađena spremnika su prva faza realizacije cjelokupnog projekta Rekonstrukcije–dogradnje rezervoarskog prostora Terminala Omišalj. Inače, taj projekt obuhvaća izgradnju ukupno 8 novih spremnika za sirovu naftu, od kojih je svaki 80.000 m3 kapaciteta (ukupno 640.000 m3) te spremnika za naftne derivate ukupnog kapaciteta do 100.000 m3 s pripadajućom infrastrukturom.

Inače, Terminal Omišalj je od posebnog strateškog značaja za JANAF i RH s obzirom na mogućnosti uvoza nafte iz Bliskog istoka, kaspijske regije, crnomorskih luka, afričkih država i dr. što omogućava rafinerijama sigurnost opskrbe i izbor jeftinije i kvalitetnije nafte. Do danas se za skladištenje nafte na Terminalu Omišalj koristilo 12 spremnika, ukupnog kapaciteta 760.000 m3. Također, na Terminalu se nalazi 6 spremnika za naftne derivate, ukupnog kapaciteta 60.000 m3 te autopunilište.

„Energetski sektor u Hrvatskoj već sada je jedan od najvažnijih investitora te posljedično i pokretač ukupnog gospodarstva, što je pokazano i ovim primjerom domaćeg ulaganja 274 milijuna kuna. Uz dograđene spremnike koje je JANAF nedavno sagradio u Zagrebu i ove na Krku, te ostale važne energetske projekte, realiziramo ključne energetske ciljeve koji će Hrvatskoj osigurati stabilnost opskrbe energentima i najjeftinije moguće energente za građane i industriju. Sada su stvoreni uvjeti, a i JANAF-ovi projekti su tu jedni od ključnih, da Hrvatska postane energetsko čvorište šire regije te Srednje i Istočne Europe. Moram i ovom prilikom napomenuti, da Hrvatska nastoji učiniti i puno više. Dogradnjom postojećih i gradnjom novih plinskih i naftnih pravaca i kapaciteta, LNG terminala, eksploatacijom ugljikovodika iz našeg podmorja i kopna, povećanjem svih HEP-ovih potencijala, ali i nužnog stvaranjem INE kao regionalnog igrača, trasiramo drugačiju i bolju energetsku budućnost zemlje i učvršćujemo se kao ključno energetsko čvorište“, izjavio je puštajući u rad nove spremnike, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

„Razvoj JANAF-a i lokaliteta na otoku Krku u smislu izvozne, pa i uvozne luke za naftu, od vitalnog je interesa za pozicioniranje Republike Hrvatske kao energetski važne zemlje na karti Europe, ali isto tako i Primorsko-goranske županije u okviru Republike Hrvatske, kao ishodišta energetskih pravaca te prometnog i energetskog raskrižja“, izjavio je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

„Izgradnja tri spremnika za naftu je završetak prve velike JANAF-ove investicije u ovoj godini. Novi kapaciteti namijenjeni su za skladištenje obveznih zaliha nafte. Ovim projektom ispunjavaju se obveze iz direktive EU-a i hrvatskog zakonodavstva u vezi povećanja sigurnosti opskrbe naftom. Drago mi je da su se i ova ulaganja realizirala u suradnji s domaćim konzorcijem što potvrđuje kako imamo znanja i mogućnosti i za ovakve zahtjevne građevine, pri čemu se posebno vodilo računa o zaštiti i sigurnosti okoliša, ljudi i opreme“, izjavio je dr.sc. Dragan Kovačević, predsjednik Uprave JANAF-a.