ZAGREB (Hina) - Na 5. zasjedanju Međuvladine rusko-hrvatske komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju u Moskvi zaključeno je da isporuka ruskog plina Hrvatskoj nakon isteka ugovora s Gazpromom nije upitna, a dogovoreno je i razmatranje mogućnosti prolaska dijela trase plinovoda Južni tok kroz Hrvatsku kao i izrada cost-benefit analize za projekt Družba Adria, rekao je za Hinu glasnogovornik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) i savjetnik ministra Tomislav Mazal.
Hrvatsko izaslanstvo predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec, a rusko ministar za poslove civilne zaštite, izvanredne situacije i uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda Sergej Šojgu.
Hrvatsko izaslanstvo ruskoj je strani iskazalo interes za povećanjem isporuke ruskog plina sa sadašnjih 1,15 milijardi prostornih metara godišnje, na 2,7 milijardi prostornih metara, rekao je Mazal. Pojasnio je da se to povećanje odnosi na razdoblje do 2020. godine kad će prema procjenama iz energetske strategije Hrvatskoj trebati 6 milijardi prostornih metara. Trenutno Hrvatska troši 3,4 milijarde prostornih metara godišnje.
Postojeće količine Hrvatskoj i nakon isteka ugovora sa Gazpromom, koji je na snazi do kraja 2010. godine, nisu upitne, prenosi Mazal te dodaje da je najveća zapreka povećanju količina preopterećenost plinovoda kojim se plin doprema iz Rusije.
Dogovoreno je formiranje užeg tima stručnjaka kojeg čine predstavnici Uprave za energetiku MINGORP-a, hrvatske trading kompanije i Gazproma koji do 30. rujna treba definirati količine plina koje bi Hrvatska mogla dobivati od 2011. godine.
U pogledu plinovoda Južni tok, Hrvatskoj strani spomenuto je da njegova trasa još nije određena te da postoji mogućnost sudjelovanja Hrvatske u tom projektu odnosno prolaska dijela Južnog toka kroz Hrvatsku.
Dogovoreno je da tim sastavljen od stručnjaka MINGORP-a, Plinacroa i Gazproma odredi moguću trasu dijela Južnog toka kroz Hrvatsku, a ekspertiza tog tima bila bi podloga za moguću odluku o prolasku Južnog toka kroz Hrvatsku. Izgradnja Južnog toka u svakom slučaju nam osigurava nove količine plina, i ako taj plinovod ne bude išao kroz Hrvatsku, dodaje Mazal.
Hrvatska strana izrazila je i spremnost na razgovor o projektu Družba Adria. U prilog njegovoj realizaciji ide stanje tehnologije koja omogućava kvalitetni postupak s balastnim vodama iz tankera, a uz to će od 1. studenog -ov sustav biti reverzibilan, što je također značajna tehnička pretpostavka za realizaciju projekta, kaže Mazal.
Dogovorno je da stručna skupina a, MINGORP-a i Transnjefta izradi cost-benefit analizu, koja će poslužiti za donošenje konačne odluke o Družbi Adria, izvijestio je.
Na sjednici je razmatran i klirinški dug Rusije Hrvatskoj u sklopu kojeg se iznos od 5 milijuna dolara realizira isporukom opreme za termoelektranu (TE) Sisak, a odlučeno je i da 15,7 milijuna dolara duga -u bude preusmjereno HE P-u za potrebe TE Sisak.
Potpisano je i Pismo namjere između Nexe Grupe i ruske tvrtke Karbonat o izgradnji cementare Nexe Grupe u Rusiji te Sporazum o uzajamnoj suradnji u carinskim pitanjima.
Potpisan je i Protokol o zasjedanju komisije, a sljedeća sjednica dogovorena je za 2010. godinu u Hrvatskoj.