JANAF-ova radionica "Rastuća uloga JANAF-a u europskoj sigurnosti opskrbe naftom do 2030."

25.03.2015. 14:14

Zagreb – U organizaciji JANAF-a održana je u utorak, 24. ožujka 2015. u Zagrebu radionica pod nazivom "Rastuća uloga JANAF-a u europskoj sigurnosti opskrbe naftom do 2030.", a koja je okupila više od stotinu predstavnika domaćeg i europskoga energetskog sektora te naftnih kompanija i dobavljača radi razmjene mišljenja, informacija i iskustava o najnovijim događajima i trendovima u globalnoj i europskoj naftnoj industriji.

Na otvaranju radionice okupljenima se obratio dr.sc. Dragan Kovačević, predsjednik Uprave JANAF-a, koji je najavio da će poslovni rezultati JANAFA-a u 2015. biti najbolji u 40-godišnjoj povijesti te kompanije. Smatra kako će uloga JANAF-a, s obzirom na aktualnu geopolitičku situaciju, biti sve važnija. Izvijestio je kako JANAF i u tekućoj godini nastavlja velike investicijske projekte, ponajprije vezane uz gradnju podmorskog naftovoda otok Krk-kopno te dogradnju Terminala Omišalj, koji će otvoriti nove prilike za daljnji razvoj i uspješno poslovanje kompanije, s povećanjem udjela prihoda od skladištenja nafte i naftnih derivata te realizacijom projekta Jadranskog centra za skladištenja nafte i derivata na Omišlju.

Dr. Jörg Köhli, predstavnik Europske komisije iz Glavne uprave za energetiku, istaknuo je kako je europska sigurnost opskrbe naftom jedno od ključnih pitanja u Europskoj uniji. Europska se komisija zalaže za diverzifikaciju energetskih izvora, s naglaskom na obnovljive izvore, ali i fosilna goriva poput nafte i plina. Köhli ključnim drži i domaću proizvodnju, koja treba smanjiti ovisnost o drugima, a zbog čega treba stalno investirati u energetsku infrastrukturu, tehnologije i zaštitu okoliša.

Köhli je domaću proizvodnju nafte i plina označio jako važnom za Europu, kako na kontinentu (tzv. on shore), tako i na moru (tzv. off shore proizvodnja), gdje je proizvodnja u porastu. Pritom je naveo da je istraživanje ugljikovodika zadnjih godina posebno izraženo u Sredozemlju i Crnom moru, gdje su ponegdje već utvrđeni veliki potencijali i očekuje se nova proizvodnja. "Off shore istraživanja ugljikovodika nastavljaju se u Španjolskoj i Italiji, otkriveni su novi resursi i u Izraelu, Egiptu i Tunisu, dosta jakih međunarodnih kompanija radi na tome u Sredozemlju", dodao je Köhli, iznoseći i podatke da primjerice Velika Britanija ima oko 250 off shore platformi, Nizozemska oko 140, Danska gotovo 50, a Hrvatska 19. To državama donosi radna mjesta i prihode koji se mogu iskoristiti za unapređenje školstva i drugih društveno važnih sektora, naglasio je Köhli.

On je podsjetio i da države članice EU-a imaju još nekoliko mjeseci, do srpnja ove godine, za prilagodbu i primjenu direktive EU-a o sigurnosti za nove off shore operacije, za što upravo istječe vrijeme prilagodbe od dvije godine, s obzirom da je ta direktiva donesena još u srpnju 2013. "Ta direktiva direktno utječe i omogućava sigurno odvijanje operacija na moru uz primjenu najboljih praksi, u sklopu koje se od članica traži i da razmotre mogućnosti licenciranja najsigurnijeg načina rada, novo reguliranje incidenata i akcidenata i drugo", zaključio je Köhli.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je kako ne postoji energetska nacionalna strategija, nego je hrvatska strategija zapravo europska, naglašavajući pritom važnost suradnje sa susjednim i drugim zemljama jugoistočne Europe. "U svemu nam je, kao i drugim zemljama članicama, bitna domaća proizvodnja, koju trebamo koristiti sami, ali je moraju koristiti i drugi", istaknuo je Vrdoljak. Poručio je i kako "nismo dovoljno bogati da se odreknemo vlastitih resursa, odnosno vlastitih potencijala u proizvodnji nafte i plina u Hrvatskoj, zahvaljujući kojima ćemo kasnije moći ulagati u obrazovanje, znanost, industriju i druge sektore.” Smatra kako nam nije cilj rezati vrpce, već osigurati energetsku stabilnost jugoistočne Europe. Također ističe kako je najveći rizik ne donijeti nikakvu odluku i ne raditi ništa, dodajući kako već sad domaćim plinom podmirujemo 60 posto svojih potreba, a zahvaljujući novim istraživanjima zadovoljavat ćemo ih u potpunosti, kao i dio potreba naših susjeda u regiji. Smatra i da Hrvatska sa susjednim zemljama treba ozbiljno razvijati ideju i projekt Adriatic spot tržišta, odnosno da se terminal i luka Omišalj, zajedno s terminalom Sisak, pretvore u jadranski trgovinski centar za naftne derivate.

Na prvom panelu, na kojem su sudjelovali predstavnici rafinerija nafte iz NIS-a, MOLA-a, INA-e, OPTIMA Grupe i Unipetrola (PKN Orlen), zaključeno je kako u svim zemljama regije posljednjih godina osjetno pada prerada I potrošnja naftnih derivata, pri čemu potrošnja benzina jako pada, a dizela malo raste. Dugoročno, u regiji se očekuje lagani rast potrošnje naftnih derivata, pri čemu tek treba ustanoviti koliko će to u budućnosti utjecati na proizvodnju, preradu i transport nafte i naftnih derivata. Ustanovljeno je kako u 13 zemalja u okruženju postoje čak 34 naftne rafinerije, od kojih je šest zatvoreno od 2011. Postojeći rafinerijski sustav karakteriziraju sve manji stupanj iskorištenosti kapaciteta, moguća zatvaranja još nekih rafinerija, nužnost ulaganja velikih sredstava u modernizaciju gotovo svih postojećih rafinerija te izvjestan opstanak samo najmodernijih i najučinkovitijih rafinerija.

Na drugom panelu, na kojem su sudjelovali predstavnici svih transportnih sustava nafte iz srednje i jugoistočne Europe (Transnafte, MOL-a, Transpetrola, češkog MERO-a i JANAF-a), pokazalo se da svi ti naftovodi iznimno skrbe o stanju instalacija i diverzificiranosti izvora opskrbe. Zaključeno je kako mogućnosti poboljšanih međusobnih interkonekcija tek treba sagledati i razvijati, po mogućnosti na multilateralnoj razini. Izrijekom je naglašeno kako današnji kapacitet transportnog sustava JANAF-a već zadovoljava sve sagledljive potrebe opskrbe sadašnjih i potencijalnih korisnika na sjevernom i istočnom pravcu.

Na trećem panelu, na kojem su sudjelovali predstavnici nekoliko svjetskih I regionalnih tradera naftom i naftnim derivatima – Lukoil, Gazpromneft, Vitol, i ENI, ukazano je na već postojeće značajne potrebe za skladišnim prostorom za naftne derivate na području Mediterana i Jadrana, čemu bi se u vrlo kratkom roku trebali prilagoditi JANAF-ovi planovi za povećanjem skladišnih kapaciteta, odnosno nužnom infrastrukturom u luci i terminalu Omišalj, a za što su već pribavljene sve potrebne dozvole.

Radionica je zatvorena zaključkom kako je nužan nastavak i proširenje dosadašnje suradnje svih čimbenika naftne industrije u široj regiji srednje i jugoistočne Europe radi unapređenja sigurnosti opskrbe naftom i naftnim derivatima u cijelom području, pri čemu je nezaobilazna i prijeko potreba uloga hrvatskog Jadranskog naftovoda.