Bitku protiv klimatskih promjena uvijek prate uzvišene i lijepe riječi. Konferencije se održavaju jedna za drugom, a u pozadini se vodi zapravo pravi rat- kako do novca kojim će se financirati sve što taj globalni mega projekt nosi za sobom. A treba puno, jer klima nema kontinenata i državnih granica. Bogati će morati pomagati sebi, a i siromašnijima od sebe. One Planet Summit održan prošloga tjedna u Parizu upravo taj problem imao je stolu- kako do novca!?
Poziv međunarodnoj zajednici krenuo je iz Pariza što je prirodno, a i prigodno jer je u tom gradu prije dvije godine donesen povijesni klimatski sporazum kojeg su prihvatile sve zemlje svijeta. Francuski predsjednik Emmanuel Macron od kada je izabran na čelo države pokazao se kao veliki i konkretan predvodnik protiv klimatskih promjena. Zato je i na One Planet Summit pozvao najveće međunarodne financijske igrače, među njima i Svjetsku banku ili pojedinačne velike donatore poput Billa Gatesa te velike korporacije. Uoči summita, 11. prosinac, nazvan je Danom klimatskih financija, a bio je i 20 – obljetnica protokola iz Kyota. Sudeći po onome što su mediji prenijeli sa pariškog summita, ‘zeleni’ problemi nisu tek daleka vremena, nakon nedavnih ekstremnih vremenskih događaja koji su poharali neka područja, osjećaj za žurno djelovanje je zapažen kod svjetskih čelnika više nego ikada prije.
Skup gdje se okupila financijska krema svijeta bio je s druge strane vrlo posjećen od predstavnika najsiromašnijih otočkih državica kojima se jako žuri jer su već osjetili na svojoj koži što znače žestoki uragani i druge katastrofe. Hoće li profitirati i privući novac da svoje potrebe prilagodbe klimatskim promjena ili kao što najavljuju Karibi - gradnju ‘prve klimatske pametne zone’. Suočeni s vremenskim katastrofama, zemlje karipskog arhipelaga ne žele biti samo pasivne žrtve klimatskih promjena nego aktivni sudionici u osmišljavanju i provedbi rješenja za svoju regiju i sve otočne nacije diljem svijeta.
Prva ‘klimatski pametna zona’ na svijetu ambiciozni je investicijski plan od 8 milijardi dolara kojim bi se povećala energetska i infrastrukturna otpornost za naselja i stanovništvo. Područja poharana potresima i uraganima trebaju najprije obnovu i osnaživanje gospodarstva, pa će se tek vidjeti kako će proći njihova inicijativa u Parizu.
Otočke zemlje Pacifika poput Bangladeša i Fidžija osobito ranjive na klimatske promjene također su došle s inicijativama. Fidži je već odmakao u projektu sa Svjetskom bankom kao prva zemlja u razvoju koja izdaje ‘zelene’ obveznice u vrijednosti od 50 milijuna dolara.
Globalno “zeleno” tržište obveznica u 2017. godini iznosit će prema procjenama Svjetske banke oko 135 milijardi dolara.
Svjetska banka i grupacije oko nje, EU, razne korporacije načelno su se ‘razbacivale’ milijardama dolara koje će uliti u ‘zelene’ tokove u Indiji, Africi, zemljama Pacifika, ..
Kako god bilo, naš jedini planet se ipak ujedinio kada je klima u pitanju i to nakon sporazuma u Parizu iako je trebalo proteći 20 godina od prvog klimatskog sporazuma u Kyotu.