Pariški klimatski poziv- novce na stol!

18.12.2017. 22:07

Bitku protiv klimatskih promjena uvijek prate uzvišene i lijepe riječi. Konferencije se održavaju jedna za drugom, a u pozadini se vodi zapravo pravi rat- kako do novca kojim će se  financirati sve što taj globalni mega projekt nosi za sobom. A treba puno, jer klima nema kontinenata i državnih granica. Bogati će morati pomagati sebi, a i siromašnijima od sebe. One Planet Summit  održan prošloga tjedna u Parizu upravo taj problem imao je stolu- kako do novca!?

Poziv međunarodnoj zajednici krenuo je iz Pariza što je prirodno, a i prigodno jer je u tom gradu prije dvije godine donesen povijesni klimatski sporazum kojeg su prihvatile sve zemlje svijeta. Francuski predsjednik Emmanuel Macron od kada je izabran na čelo države pokazao se kao veliki i konkretan predvodnik protiv klimatskih promjena. Zato je i na  One Planet Summit pozvao najveće međunarodne financijske  igrače, među njima i Svjetsku banku ili pojedinačne velike  donatore poput  Billa Gatesa te velike korporacije. Uoči summita, 11. prosinac, nazvan je Danom klimatskih financija, a bio je i  20 – obljetnica protokola iz Kyota. Sudeći po onome što su mediji prenijeli sa pariškog summita, ‘zeleni’ problemi nisu tek daleka vremena,  nakon nedavnih ekstremnih vremenskih događaja koji su poharali neka područja, osjećaj za žurno djelovanje  je  zapažen kod svjetskih čelnika više nego ikada prije.

Skup gdje se okupila financijska krema svijeta bio je s druge strane vrlo posjećen od predstavnika najsiromašnijih   otočkih  državica kojima se jako žuri jer su već osjetili na svojoj koži  što znače žestoki uragani i druge katastrofe. Hoće li profitirati i privući novac da svoje potrebe prilagodbe klimatskim promjena ili kao što najavljuju Karibi -  gradnju ‘prve klimatske pametne zone’.  Suočeni s vremenskim katastrofama,  zemlje  karipskog arhipelaga  ne žele biti samo pasivne žrtve klimatskih promjena nego  aktivni sudionici u osmišljavanju i provedbi rješenja  za svoju regiju i sve  otočne nacije diljem svijeta.

Prva  ‘klimatski pametna zona’ na svijetu ambiciozni je investicijski plan od 8 milijardi dolara kojim bi se povećala energetska i infrastrukturna otpornost  za  naselja i stanovništvo. Područja poharana potresima i uraganima trebaju najprije obnovu i osnaživanje gospodarstva, pa će se tek vidjeti kako će proći njihova inicijativa u Parizu.

Otočke zemlje Pacifika  poput Bangladeša i Fidžija  osobito ranjive  na klimatske promjene također su došle s inicijativama. Fidži je već odmakao u projektu sa Svjetskom bankom  kao prva zemlja u razvoju koja izdaje ‘zelene’ obveznice u vrijednosti  od 50 milijuna dolara.
Globalno “zeleno” tržište obveznica u 2017. godini iznosit će prema procjenama Svjetske banke oko 135 milijardi dolara.

Svjetska banka i grupacije oko nje, EU, razne korporacije načelno su se ‘razbacivale’ milijardama dolara koje će uliti u ‘zelene’ tokove u Indiji, Africi, zemljama Pacifika, ..
Kako god bilo, naš jedini planet  se ipak  ujedinio  kada je klima u  pitanju  i to nakon sporazuma u Parizu iako je trebalo proteći  20 godina od prvog klimatskog sporazuma u  Kyotu.